Srpski / Arhiva brojeva / TREĆI BROJ / PROF. DR VOJIN ŠENK, PROF. DR ÐURO KUTLAČA, PROF. DR ŽELJEN TRPOVSKI, MR MIRJANA KRANJAC, SINIŠA ISAKOV, ŽELJKO JANKOVIĆ, DEJAN NEMEC: Kratak prikaz Strategije razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža AP Vojvodine za period od 2007.
SADRŽAJ
Strategija razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža AP Vojvodine za period od 2007. do 2010. godine je dokument nastao na osnovu rada ekspertske grupe koju je angažovalo Izvršno veće AP Vojvodine [1]. Sadrži rezultate istraživanja stanja i planova razvoja širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini. Strategija teži da podrži razvoj širokopojasnog pristupa na području Vojvodine, imajući u vidu pre svega potrebe i poboljšanje života građana i poslovanja privrednih subjekata u Pokrajini. Iz ovog razloga, Izvršno veće je definisalo ciljeve koji odražavaju potrebu da AP Vojvodina prati razvoj u ovoj oblasti u Evropskoj uniji i okruženju. Strategija predlaže skup mera i politiku koju bi Izvršno veće Vojvodine moralo da ostvari preko svojih organa. Njen cilj je da stvori uslove za privlačenje investicija u ovu oblast, edukaciju građana i preduzetnika koji treba da koriste blagodeti ovakvih mreža i njihovih sadržaja, kao i efikasnije poslovanje privrednih subjekata. Izvršno veće će nastojati da utiče na regulativu i njenu evoluciju u smeru razvoja širokopojasnih telekomunikacija u AP Vojvodini, a time i u Republici Srbiji. Sam tekst strategije se, mutatis mutandis, može koristiti i kao polazna osnova za izradu slične strategije na nivou čitave republike.
1. OPŠTI OKVIR STRATEGIJE
Strategija razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža u AP Vojvodini (APV) rukovodi se dokumentom „Strаtegija rаzvoja telekomunikаcija u Republici Srbiji u periodu od 2006. do 2010. godine“ [2]. Saglasna je i sa potpisanim međunarodnim sporazumom za razvoj informacionog društva u regionu „Agenda e-JIE za razvoj informacionog društva“. Taj sporazum je u skladu sa akcionim planovima „e-Evropa 2002“ i „e-Evropa 2005“ i planom „e-Evropa+“ za zemlje kandidate [3], [4], [5].
Pri izradi Strategije APV, razmatrane su i strategije razvoja nekih evropskih zemalja (Velike Britanije [6], Irske [7], Malte [8], Mađarske [9] i Hrvatske [10]).
Strategija APV u glavnim crtama definiše okvire značajne za ostvarivanje širokopojasnog pristupa, definišući korake budućeg razvoja u APV. Bazirana je na oceni sadašnjeg stanja i dostupnosti novih tehnologija. Predlog razvoja širokopojasnih telekomunikacija odnosi se na sve segmente društva i ekonomije i insistira na ravnomernom razvoju svih delova APV.
Strategija definiše ulogu i zadatke Pokrajinskog Izvršnog veća (PIV) za podršku razvoju širokopojasnih telekomunikacija. Uloga PIV-a će se koncentrisati na:
·Ograničenu regulatornu funkciju, samo tamo gde je potrebno obezbediti podsticaj i podršku za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za širokopojasni pristup, bez pristrasnosti u donošenju odluka;
·Koordinaciju aktivnosti koje će povećavati dostupnost širokopojasnih komunikacija za sve, uz stalno nastojanje za smanjenjem jaza između urbanih i ruralnih oblasti;
·Obrazovanje o značaju, mogućnostima i korišćenju širokopojasnih komunikacija;
·Podržavanje razvoja širokopojasnih komunikacija ne samo korisnika servisa, već i davalaca usluga i kreatora sadržaja (npr. e-uprava, e-zdravstvo, e-obrazovanje) imajući u vidu multikulturalnost i multijezičnost APV;
·Povezivanju na nivou regije u ovoj oblasti.
PIV je doneo ovu Strategiju sa ciljem da do 2010. god. bude što bliže evropskom cilju: 50% populacije sa širokopojasnim pristupom. Na osnovu ove Strategije doneće se Akcioni plan.
2. KLJUČNI POJMOVI STRATEGIJE
Pojam „širokopojasni“ označava stalni pristup telekomunikacionoj mreži, značajno brži od dajalap pristupa. Pri tome podržava isporuku novih sadržaja, aplikacija i servisa. Mnoge važeće definicije vezuju se za brzinu (veličinu protoka) koja je veća od 64, 128, 256 kbit/s ili 2 Mbit/s. U ovoj Strategiji, usvojena je donja granična brzina veća od 64 kbit/s. U svakom slučaju, brzina evoluira sa zahtevima aplikacija za veličinom protoka, tako da svaka takva definicija brzo zastareva.
Širokopojasni pristup jeste tehnologija koja je razvijena da podrži isporuku novih interaktivnih usluga, velikog protoka, sa neprekidnom konekcijom. Dozvoljava istovremeno korišćenje servisa prenosa govora, zvuka, video sadržaja i podataka [11].
Širokopojasne telekomunikacije obezbeđene su na nacionalnoj i međunarodnoj okosnici mreže preko optičkih kablova velikog kapaciteta. Kao usko grlo za širokopojasni pristup smatra se „poslednji kilometar“ do krajnjeg korisnika. Stoga je potrebno izvršiti infrastrukturne promene da se svim rezidencijalnim korisnicima i malim/srednjim preduzećima omogući širokopojasni pristup.
3. METODOLOGIJA
Metodologija primenjena u procesu kreiranja strategije predstavlja jednu od prvih, pionirskih, primena tzv. “foresight” metodologije, tj. metodologije tehnološkog predviđanja u Srbiji [12], odmah nakon izrade strategije “Osnovni pravci tehnološkog razvoja AP Vojvodine za oblast računarstva, komunikacija i automatizovanih sistema”, takođe urađenu za IV APV [13]. Ova metodologija je standard u kreiranju strateških dokumenata u državama EU i OECD. Njena primena podrazumeva uključivanje velikog broja učesnika u procesu promišljanja budućnosti, kompromisna rešenja, koncentraciju na što je moguće duži horizont planiranja i, konačno, saglasnost oko realizacije i sprovođenja usvojenih prioriteta, akcionog plana i drugih strateških odluka. Sama metodologija obuhvata niz metoda, tehnika i instrumenata, koji se koriste u cilju identifikacije i analize raspoloživih resursa, izrade alternativnih razvojnih scenarija, mapiranja tehnologija ključnih za razvoj nacionalne ekonomije i sl.
U toku rada na izradi strategije razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža u APV primenjena je redukovana varijanta “foresight” metodologije, zbog ograničenih ljudskih, materijalnih i finansijskih resursa, uz krajnje sužen vremenski okvir raspoloživ za nameravane aktivnosti. Zbog toga su u radu primenjene sledeće metode i tehnike “foresight” metodologije:
·Analiza izabranog skupa vodećih kompanija u ovom sektoru u APV, na osnovu podataka prikupljenih pomoću upitnika posebno dizajniranog za potrebe analize operatora telekomunikacionih usluga u APV;
·“Delphi” metoda – korišćena je za istraživanje mišljenja eksperata o razvoju širokopojasnih telekomunikacija u APV;
·Anketno istraživanje potreba za širokopojasnim pristupom u APV i u cilju kreiranja profila korisnika širokopojasnog pristupa u APV;
·Anketno istraživanje korisnika telekomunikacionih usluga u APV u cilju izrade projekcija broja korisnika i njihove disperzije na urbana i ruralna područja za sve vrste telekomunikacionih usluga u APV u narednom periodu;
·Sinteza osnovnih nalaza strategije, sadržana pre svega u definisanju univerzalne telekomunikacione usluge za sve građane APV i izradi projekcije razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža APV.
4. STANJE U APV
Za kreiranje izveštaja i analizu trenutnog stanja i očekivanog stanja do kraja 2007. godine korišćeni su podaci iz više izvora.
Podaci o broju stanovnika i broju domaćinstava uzeti su iz izveštaja Zavoda za statistiku, Republike Srbije, iz studije „Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine“. Podaci o broju telefonskih priključaka korišćeni su iz izveštaja kojima raspolaže PIV.
Ostali podaci dobijeni su iz dva odvojena istraživanja obavljena za potrebe Strategije. Prvo je obavljeno u četvrtom kvartalu 2006. godine. Dalo je zbirnu sliku o vrstama i broju usluga koje su pružane u 2005/2006. godini. Drugo istraživanje sprovedeno je u prvom kvartalu 2007. godine. Istraživanje je imalo za cilj da pokaže koliki je broj korisnika Interneta dajalap pristupom, pristupima jednakim ili većim od 64 kbit/s i ukupnog broja korisnika Interneta bez obzira na korišćenu tehnologiju pristupa. Konstatovano je da su podaci o rezidencijalnim korisnicima potpuniji od podataka za poslovne korisnike i javne institucije. Zaključci koji proizilaze iz ove analize jesu sledeći:
·U periodu 2005-2006. godine zastupljenost pojedinih usluga u APV značajno je manja u odnosu na prosečnu zastupljenost u zemljama članicama EU27.
·Ne postoji ravnomeran razvoj po regijama APV. Južno-bačka regija, sa sedištem u Novom Sadu, značajno je razvijenija od ostalih.
·U EU27 72% domaćinstava ima fiksnu telefonsku liniju, uz oko 50 telefonskih priključaka na 100 stanovnika. Upoređujući APV sa EU27, pokrivenost fiksnim telefonskim priključkom je dobra, izuzimajući severno-banatsku regiju. Broj priključaka na 100 stanovnika zaostaje za EU27, a bolji je u odnosu na zemlje u okruženju.
·Procenat broja domaćinstava u APV sa dajalap pristupom Internetu na nivou je EU27, ali problem predstavlja dvostruko manji ukupan procenat korisnika Interneta. Prosek korišćenja Interneta u domaćinstvima u APV značajno zaostaje za EU27, gde iznosi 44%. Jedino je grad Novi Sad iznad tog proseka.
·Izuzev grada Novog Sada, broj širokopojasnih korisnika u APV na 100 stanovnika sporo raste i značajno zaostaje u odnosu na EU27. Zabrinjava ukupno loše stanje i velika neravnomernost razvoja unutar APV.
5. PROCENA RAZVOJA U APV
Procena broja korisnika telekomunikacionih usluga na području AP Vojvodine, sačinjena je na osnovu odgovora ispitanika u istraživanjima koja su izvršena u četvrtom kvartalu 2006. god. i prvom kvartalu 2007. god. Procena broja korisnika telekomunikacionih usluga na području APV pokazuje da će do 2010. god. doći do značajnog porasta broja korisnika telekomunikacionih usluga. Kod važnijih tipova servisa očekuju se sledeće promene:
·PSTN telefonija – povećanje za oko 20%;
·Bazni ISDN pristup – povećanje za oko 10%;
·GSM – povećanje za oko 25%;
·UMTS (3G) – značajno proširenje i osvajanje tržišta;
·ADSL – značajno proširenje i osvajanje tržišta;
·Frame Relay – postepeno gašenje zbog prelaska na naprednije tehnologije;
·Kablovski pristup Internetu – nisu svi operatori dostavili relevantne podatke.
Korišćenjem navedenih tehnologija očekuje se povećanje broja korisnika sledećih usluga:
·IP telefonija (VoIP) – uvođenje i značajno osvajanje tržišta;
·Širokopojasni pristup brzinama od 2 Mbit/s do 20 Mbit/s;
·Tripl-plej (Internet, TV, telefon);
·Distribucija TV signala.
6. PREPORUKE ZA DALJI RAZVOJ U APV
Imajući u vidu značaj širokopojasnog pristupa za jednu državu, kao i dostignuti nivo razvoja telekomunikacija, predlaže se sledeće:
·U definisanje univerzalnog telekomunikacionog servisa uključiti i delove koji se odnose na širokopojasni pristup [14].
·Univerzalna širokopojasna telekomunikaciona usluga treba da bude dostupna svakom potencijalnom korisniku. Ona treba da obezbedi minimalni nominalni protok od 256 kbit/s u dolaznom i 128 kbit/s u odlaznom saobraćaju. Korisniku treba osigurati efektivnu uslugu tj. najmanje navedeni protok i stalnu povezanost na mrežu (flat rate), kao i kvalitet servisa uz prihvatljivu cenu. Na određenoj teritoriji, svakom potencijalnom korisniku treba omogućiti kvalitetan pristup radio i TV programima koji su dobili dozvolu za pokrivanje te teritorije.
·U Strategiji razvoja telekomunikacija Republike Srbije u periodu od 2006. do 2010. god. (član 6.8, tačka 2), pominje se mogućnost promene spiska osnovnih usluga javnog servisa imajući u vidu potrebe i ekonomsku razvijenost različitih regiona. Na osnovu toga, ovom Strategijom traži se da RATEL na predlog PIV-a redefiniše univerzalni servis, bar na području APV.
7. RAZVOJ INFRASTRUKTURE U APV
U aspektu koji se odnosi na dinamiku razvoja infrastrukture širokopojasnog telekomunikacionog servisa, opredeljenja ekspertske grupe jesu:
·Uslov za razvoj infrastrukture jesu detaljni urbanistički planovi sa tačno definisanim telekomunikacionim koridorima i rešenim imovinskim odnosima. Time bi bilo omogućeno trenutno dobijanje odobrenja za izgradnju.
·Lokalna samouprava (grad i opštine) mora da ima obavezu da prilikom izdavanja bilo kakvih odobrenja za izgradnju na svojoj teritoriji uslovi investitora da istovremeno o svom trošku izgradi kvalitetnu komunikacionu kanalizaciju i/ili kablovske uvode u kuće ili zgrade, koji zatim ostaju u vlasništvu te lokalne samouprave. Ovo se odnosi kako na rekonstrukciju ulica, tako i na izgradnju kuća ili zgrada. Nakon toga, lokalna samouprava će svim zainteresovanim licima omogućiti korišćenje pomenute infrastrukture pod istim uslovima.
·Lokalna samouprava može poveriti upravljanje ovom kablovskom infrastrukturom komunalnom preduzeću zaduženom za elektronske komunikacije i upravu.
·Uvesti zabranu postavljanja podzemnih kablova bez ugradnje u kablovske cevi. Ovo treba da važi za magistralne pravce kao i za pristup svakoj zgradi tj. kući. Definisati minimalan nivo izgradnje u pogledu tehnologije i tipa mreža.
·Uvesti polaganje kablova u mini odnosno mikro rov čime se izgradnja ubrzava, a troškovi smanjuju.
·Lokalna samouprava dužna je da svim zainteresovanim operatorima pod jednakim uslovima omogući izgradnju telekomunikacione infrastrukture i davanje usluga.
8. IMPLEMENTACIJA SERVISA U APV
Kako bi se brzo i efikasno izvela implementacija univerzalnog širokopojasnog telekomunikacionog servisa predlaže se:
·U slučaju izgradnje novih naselja, stimulacionom politikom podržati polaganje podzemnih optičkih kablova u adekvatne cevi, i to do objekta i unutar objekta.
·U slučaju izgradnje telekomunikacione infrastrukture u postojećim naseljima, stimulacionom politikom podržati polaganje optičkih kablova u adekvatne cevi, i to do zgrade u slučaju grada (FTTB) ili u blizinu kuća (FTTC). Ukoliko finansijska sredstva dozvoljavaju, položiti cevi do kuća. U prvoj fazi koristiti postojeću bakarnu ili koaksijalnu instalaciju unutar objekata i xDSL ili KDS tehnologiju. U sledećoj fazi, ili u slučaju odluke o većem iznosu investiranja, napraviti optičku instalaciju do korisničkog uređaja (FTTH).
·U naseljima sa izgrađenom telekomunikacionom infrastrukturom koristiti xDSL tehnologije u slučaju kvalitetne postojeće bakarne mreže. Isplanirati prestruktuiranje mreže na optiku do zgrade (FTTB ili FTTC). Ukoliko je bakarna mreža nekvalitetna, PIV će stimulisati izgradnju bežične ili HFC širokopojasne mreže.
·U naseljima bez ikakve telekomunikacione infrastrukture izgraditi bežičnu širokopojasnu mrežu. Ova tehnologija je pogodna za razuđena mesta adekvatne geografske strukture i mesta gde nema nikakve mreže. Ukoliko se ne može koristiti bežična tehnologija, uraditi vazdušnu HFC mrežu koristeći TT stubove elektroprivrede ili Telekoma. Ovo važi za siromašna ruralna područja.
9. CENE – EKONOMIJA PRUŽANJA I KORIŠĆENJA SERVISA I USLUGA
Regulacija cena za širokopojasni pristup Internetu mora se rukovoditi ciljem ostvarivanja uslova za dugoročan razvoj infrastrukturne konkurencije. Isto tako, ona mora biti podsticajna za ulaganja u najmodernije tehnologije pristupa. Potrebno je ostvariti ravnotežu u razvoju dvaju tipova konkurencije: one koja se odnosi na nove servise i usluge i one koja se odnosi na fizičku infrastrukturu.
Zaštita korisnika treba da se sprovodi na području Vojvodine preko lokalne samouprave, koja je dužna da svim zainteresovanim operatorima pod jednakim uslovima omogući izgradnju telekomunikacione infrastrukture i davanje usluga.
Rad lokalne samouprave treba da bude u skladu sa propisima RATEL-a.
Treba stimulisati davaoce sadržaja i stimulativnim merama podržati uvođenje bolje i kvalitetnije usluge u zonama za koje PIV ima interese (ekonomski nerazvijeni delovi, obrazovne i zdravstvene ustanove i sl.).
10. PRAVNO I INSTITUCIONALNO OKRUŽENJE
PIV mora da utiče na onemogućavanje svakog monopola u oblasti širokopojasnih telekomunikacija na području čitave Srbije. Preduslov za rad u zdravim uslovima tržišne konkurencije stvoren je osnivanjem RATEL-a. Treba se boriti za njegov pravilan i nezavisan rad.
Zakon o telekomunikacijama[15] morao bi da uvaži učešće PIV-a pri formiranju politike u ovoj oblasti. Predlaže se formiranje novog ekspertskog savetodavnog tela na nivou APV, čije odluke bi morale da se uvaže u procedurama donošenja republičke strategije i politike. Ono bi predlagalo regulativu i mere RATEL-u i bilo bi uključeno u izradu celokupne strategije razvoja APV.
Treba doneti poseban Zakon o izgradnji telekomunikacione infrastrukture, usklađen sa Zakonom o telekomunikacijama i Zakonom o planiranju i izgradnji [16], koji bi obuhvatio izgradnju telekomunikacionih mreža i ugradnju telekomunikacione opreme. Alternativno, ova pitanja mogu se rešiti i dopunama postojećeg Zakona o planiranju i izgradnji.
Iz Zakona o planiranju i izgradnji treba izuzeti, kao predmet regulisanja, proširenje kapaciteta telekomunikacionih sistema u postojećoj kablovskoj kanalizaciji, na postojećim stubovima za vazdušne vodove, na postojećim antenskim stubovima, kao i u postojećim kontejnerima i zgradama. To praktično znači da npr. provlačenje novog telekomunikacionog kabla kroz postojeću kablovsku kanalizaciju, dodavanje novih antena na postojeći stub, proširenje broja ormana ili elektronskih modula, treba u procesu dobijanja upotrebne dozvole da prođu samo tehničku proveru koju vrši RATEL.
Lokalna samouprava treba da ima obavezu da finansira izradu detaljnih urbanističkih planova za koridore, trase i lokacije objekata telekomunikacione infrastrukture. Ona mora da razreši pitanje vlasništva unutar koridora.
U lokalnoj samoupravi razviti svest da je telekomunikaciona infrastruktura jednako važna kao energetska, vodovodna i druge. Izrada detaljnih urbanističkih planova za objekte telekomunikacione infrastrukture omogućila bi da se dozvole za izgradnju dobiju takoreći istovremeno sa podnošenjem zahteva, davanjem dokaza o posedovanju licence i finansijskih izvora za izgradnju.
Sve izmene Zakona o planiranju i izgradnji treba da pokrenu Pokrajinski sekretarijat za privredu i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i graditeljstvo.
·Koristiti svaku priliku pri rekonstrukciji ulica da se izgradi sopstvena kvalitetna kablovska infrastruktura. Ona mora da bude dostupna svim zainteresovanim licima pod istim uslovima.
·Prilikom izdavanja dozvola za gradnju, investitore usloviti izgradnjom infrastrukture koju moraju da predaju u vlasništvo lokalne samouprave.
·Samodoprinosima na nivou lokalne samouprave može se finansirati izgradnja sopstvene infrastrukture, čiji bi se kasniji prihodi koristili za dobrobit građana te sredine.
·Pokrajina mora da pomogne (nađe izvore finansiranja) nerazvijenim lokalnim zajednicama u izgradnji sopstvene infrastrukture.
Isti pristup PIV treba da ima kada je u pitanju prenosna (backbone) mreža.
Predlaže se PIV-u da zajedno sa svakom lokalnom samoupravom realizuje projekat snimanja postojećeg stanja celokupne infrastrukture i izrade urbanističkih koridora za telekomunikacione mreže. U gradovima rok za realizaciju ove aktivnosti trebalo bi da bude kraj 2008, a na čitavoj teritoriji APV kraj 2010. godine.
Treba stvoriti okruženje koje će omogućiti dobijanje geodetskih podloga sa ucrtanom infrastrukturom od strane Republičkog geodetskog zavoda u roku od nekoliko dana i smanjenje izuzetno velikih taksi za dobijanje ovih podloga i produženje njihovih važnosti.
11. MARKETING I DRUGI USLOVI ZA RAZVOJ
Najznačajniji oblik promocije korišćenja širokopojasnih komunikacija jeste odlučnost svih pokrajinskih organa da bez odlaganja pređu na potpuno korišćenje ovih tehnologija putem tzv. e-uprave, koja omogućuje interakciju sa bilo kojim nivoom uprave elektronskim putem, na svim jezicima u upotrebi u APV i engleskom, i to u bilo koje doba dana i godine. Ovo će, ne samo unaprediti širokopojasne komunikacije u APV, već će doprineti i mnogo bržem razvoju čitavog društva.
Obrazovanje je, takođe, jedan od bitnih metoda promocije korišćenja širokopojasnih usluga. Pokrajinski sekretarijat za privredu, stoga, kao jedan od svojih zadataka, mora uzeti slanje svih radnika uprave na odgovarajuće obuke (kurseve). Ovakve obuke za zaposlene u privrednim subjektima sa teritorije APV mogu da se sponzorišu, bilo direktno bilo indirektno, plaćanjem njihove pripreme.
Pokrajinski sekretarijat za privredu bi trebao da, u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za nauku i tehnološki razvoj, podrži istraživanje i razvoj u oblasti širokopojasnih komunikacija i novih usluga zasnovanih na njima, a pre svega:
·praćenje i transfer znanja u oblasti elektronskog komuniciranja u APV,
·pripremu okruženja za prihvatanje elektronskog komuniciranja,
·uključivanje naših eksperata u međunarodne istraživačko-razvojne konzorcijume,
·izradu istraživačkih projekata u ovom domenu,
·usvajanje međunarodnih standarda u oblasti elektronskog komuniciranja.
Ova nastojanja će se, osim sredstvima APV, u što većoj meri finansirati korišćenjem evropskih strukturnih fondova za ovu namenu.
Neophodno je uspostaviti sistem praćenja tržišnih pokazatelja na telekomunikacionom tržištu u APV. Treba obavezati sve učesnike da redovno i tačno dostavljaju Sekretarijatu za privredu APV podatke o svojim kapacitetima i planovima njihovog proširenja, kao i o politici cena. Ovi podaci moraju da ostanu predmet poslovne tajne i ne smeju ni na koji način da ugroze poslovanje operatora koji su ih dostavili. Oni treba da posluže samo za praćenje parametara kvaliteta usluga (QoS), vođenje detaljnih registara oskudnih resursa, kao i svih podataka važnih za korisnike telekomunikacionih usluga. Pokrajinski sekretarijat za privredu će na osnovu ovih izveštaja redovno i ažurno objavljivati te podatke u agregatnoj formi.
Mora se pratiti razvijenost širokopojasnih telekomunikacija po opštinama i delovima opština, radi podsticanja ravnomernijeg razvoja APV.
Celokupna relevantna dokumentacija Pokrajinskog sekretarijata za privredu u domenu telekomunikacija mora da postane dostupna u elektronskom obliku, bez naplate, na Internet stranicama Sekretarijata, i to na službenim jezicima u APV, kao i na engleskom jeziku.
Pokrajinski sekretarijat za privredu treba da podstiče razvoj sadržaja i da obezbedi subvencije:
·privrednim organizacijama koje konkurišu za instalaciju širokopojasnog pristupa, i
·domaćinstvima koja imaju prihode niže od pokrajinskog proseka.
Pokrajinski sekretarijat za privredu će, na osnovu ove Strategije, doneti Akcioni plan. Mere iz Akcionog plana obuhvatiće sledeća područja aktivnosti:
·obezbeđivanje uslova za razvoj slobodne tržišne i infrastrukturne konkurencije,
·podršku uvođenju i usvajanju novih širokopojasnih tehnologija,
·podršku razvoju elektronskog poslovanja, a pre svega elektronske uprave,
·smanjivanje digitalnog jaza između različitih društvenih grupa,
·zaštitu privatnosti komunikacije i sigurnosti podataka, te jačanje poverenja korisnika,
·podsticanje ravnomernog razvoja širokopojasnog pristupa po opštinama u APV,
·prikupljanje i objavljivanje indikatora izvršavanja ciljeva Strategije i Akcionog plana.
Pokrajinski sekretarijat za privredu treba, osim sprovođenja mera Akcionog plana, proaktivno da deluje na promovisanju ciljeva ove Strategije, u skladu sa svojim ovlašćenjima.
Pokrajinski sekretarijat za privredu treba da podstiče lokalne samouprave da uspostavljaju povoljno okruženje za razvoj širokopojasnih komunikacija, putem programa za osposobljavanje za pripremu razvojnih projekata, analize najbolje domaće i svetske prakse, razvoja modela partnerstva javnog i privatnog sektora i drugo.
Pokrajinski sekretarijat za privredu treba da podstiče korišćenje Interneta putem:
·programa uvođenja i širenja elektronske uprave,
·kreiranja tzv. one-stop-shop infrastrukture za ubrzanje privrednih aktivnosti,
·programa informacione bezbednosti transakcija izvršenih elektronskim putem,
·programa podsticanja elektronskog poslovanja,
·podsticanja nosilaca telekomunikacionih usluga na usklađivanje sa standardima u EU i povezivanje sa okolnim zemljama.
12. POLITIKA PIV-A
Preporuke Pokrajinskom Izvršnom veću za definisanje sopstvene politike u oblasti širokopojasnih telekomunikacija jesu sledeće:
·Obezbeđenje direktnog uticaja PIV-a na planiranje razvoja u ovoj oblasti, pravljenje budžeta i godišnjeg finansijskog izveštaja o njegovoj realizaciji.
·Formiranje ekspertskog savetodavnog tela na nivou Vojvodine, koje bi predlagalo regulativu i mere RATEL-u. Ono bi moralo da bude uključeno u izradu celokupne strategije razvoja Pokrajine.
·Tražiti da RATEL na predlog PIV-a dopuni definiciju univerzalnog servisa, bar za područje Vojvodine, u skladu sa ovom Strategijom.
·Stimulativnim merama (sufinansiranjem mesnih zajednica ili/i građana) podržati uvođenje bolje i kvalitetnije usluge u zonama za koje APV ima interese.
·U Upravnom odboru Telekoma Srbija, kao javnog preduzeća, morao bi da bude i predstavnik APV, ekspert iz oblasti telekomunikacija koji bi zastupao interese APV u pogledu izgradnje širokopojasnih telekomunikacionih mreža.
·Telekom Srbija mora da dostavlja Pokrajinskom Izvršnom Veću plan razvoja za teritoriju Vojvodine za period od 5 godina na verifikaciju, a izveštaj o njegovoj realizaciji jednom godišnje na uvid.
·Ne dozvoliti prodaju telekomunikacione kanalizacije, resursa od izuzetnog značaja za celo društvo, zajedno sa Telekomom Srbija. Fizička veličina (gabarit) sadašnje telekomunikacione kanalizacije (naročito okana) često ne omogućava izgradnju nove, te je time njen značaj veći.
·Zahtevati da Telekom Srbija ne gradi nove bakarne telekomunikacione mreže starog tipa, jer to predstavlja ulaganje u prošlost i bacanje finansijskih sredstava.
·Dati inicijativu da se reše problemi autorskih prava za emitovanje TV programa, novih e-sadržaja i sl. Predstavnici APV moraju da budu prisutni u tim regulatornim telima.
·Organizovati i sufinansirati sticanje znanja iz oblasti širokopojasnih telekomunikacija. Edukacija bi morala da bude dostupna svim građanima APV.
·Integrisati se u širokopojasne mreže regiona kroz međuregionalnu saradnju, zajedničku izgradnju okosnice transportne mreže i ostalih telekomunikacionih pravaca, organizovanje zajedničkih konferencija, okruglih stolova i razmene stručnjaka, te realizaciju zajedničkih projekata i međuuniverzitetsku saradnju.
13. PROJEKTI PIV-A
PIV treba da realizuje sledeće projekte:
·E-uprava u okviru PIV-a do kraja 2008. god. – Izvršno veće treba da pokrene inicijativu, pronađe sredstva i realizuje projekat izgradnje E-uprava za svoje potrebe kao primer uspešnog uvođenja i primene širokopojasnih telekomunikacija.
·Širokopojasni Internet, sa odgovarajućim e-sadržajima u svakoj obrazovnoj ustanovi u Vojvodini do kraja 2008. god.
·Širokopojasni Internet, sa odgovarajućim e-sadržajima u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Vojvodini do 2010. god.
·Širokopojasni Internet, sa odgovarajućim e-sadržajima u svakom centru lokalne samouprave u Vojvodini do 2010. god.
·Širokopojasne metropoliten mreže u svakom većem centru u Vojvodini do 2010. god.
·Edukacija iz oblasti širokopojasnih telekomunikacija za sve građane Vojvodine.
·Seminari za domaće i strane investitore.
·Međuregionalna konferencija o širokopojasnim telekomunikacijama.
·Realizacija pilot mreže najnovije generacije.
14. PROGRAMI PIV-A
U izradi ove strategije, posebna pažnja posvećena je programima koje PIV treba da podrži, odnosno (su)finansira u narednom periodu, a u cilju izgradnje infrastrukture i uvođenja u efikasnu komercijalizaciju širokopojasnih telekomunikacija u APV. Stoga je, na osnovu istraživanja mišljenja eksperata, formirana rang lista programa od značaja za uvođenje i efikasnu komercijalizaciju širokopojasnih telekomunikacija u APV, koja uključuje tradicionalne programe, poput videa na zahtev i usluge tripl-plej, ali i naprednijih, poput virtuelnog medicinskog pregleda i nadzora, video nadzora kao usluge, virtuelne geronto službe, virtuelnog pregleda i nadzora pogona i opreme, virtuelnog (distribuiranog) projektnog tima, podele resursa, virtuelne učionice, nadzora javnih ustanova, virtuelne mobilne kamere, virtuelnog poslovnog sastanka, video komune i virtuelnog koncerta.
15. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Strategija je kreirana po zahtevu Izvršnog veća APV, korišćenjem “foresight” metodologije tehnološkog predviđanja, u redukovanom obimu. Dokument predstavlja integraciju znanja eksperata iz naučnih i visoko-obrazovnih ustanova sa stavovima, potrebama i mogućnostima korisnika – stanovnika APV, i u urbanim i ruralnim sredinama, a uz uvažavanje tehnoloških i komercijalnih aspiracija kompanija koje učestvuju u konkurentskoj tržišnoj utakmici širokopojasnih telekomunikacija u APV. Primenjenom metodologijom je angažovan veliki broj učesnika, animirane sve zainteresovane institucije i pojedinci i obuhvaćena sva značajna pitanja od interesa za razvoj širokopojasnih telekomunikacija u APV i zato može biti uputna za njeno adekvatno korišćenje u izradi strateških dokumenata u Republici Srbiji i APV, kako u ovoj tako i u drugim oblastima.
Literatura
[1] Strategija razvoja širokopojasnih telekomunikacionih mreža AP Vojvodine za period od 2007. do 2010. godine, Pokrajnski sekretarijat za privredu, APV, Republika Srbija, 2007.
[2] Strategija razvoja telekomunikacija u Republici Srbiji u periodu od 2006. do 2010. godine, Službeni glasnik Republike Srbije, broj 96/06.
[3] eEurope 2002: An information society for all – An Action Plan prepared by the Council and the European Commission for the Feira European Council, Lisbon, 19-20 June 2000, Brussels, 14.06.2000.
[4] eEurope 2005: An information society for all – An Action Plan to be presented in view of the Sevilla European Council, Seville, 21-22 June 2002, COM(2002)263 fi nal, Brussels, 28.05.2002.
[5] i2010 – A European Information Society for growth and employment SEC(2005)71, Brussels, 1. June 2006.
[6] UK National Broadband Strategy 2004, Department of Trade and Industry, 2004.
[7] Ireland’s Broadband Strategy, Department of Communications, Marine and Natural Resources, 2004.
[8] The National Broadband Strategy, Ministry for Investment, Industry and Information Technology, Malta Communications Authority, December 2004.
[9] National Broadband Strategy, Informatikai és Hirközlési Minisztérium, 2005.
[10] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godine, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Republika Hrvatska, Zagreb, juli 2006.
[11] Connecting Europe at High Speed: National Broadband Strategies SEC(2004)599, Brussels, 26. May 2004.
[12] Djuro Kutlaca: “Technology Foresight in Science and Technological Development”, Megatrend Journal, Vol. 4(1), June 2007, UDK 33, ISSN 1820-3159, COBISS.SR-ID 116780812, pp. 189-212, UDK: 005.521:001.891/.892
[13] Đuro Kutlača, Vojin Šenk: “Basic directions of technology development of AP Vojvodina for the computer engineering, communications and automated systems sector: From methodology to the action plan”, INDUSTRIJA, Časopis Ekonomskog instituta, Beograd, broj 4/2008, YU ISSN 0350-0373 UDK-33, God. XXXVI Br. 4 (oktobar-decembar 2008), str. 1-31, UDK: 004.38:65.011.56(497.113)
[14] Directive 2002/22/EC on universal service and users' rights relating to electronic communications networks and services (Universal Service Directive), European Parliament and the Council. 7 March 2002.
[15] Zakon o telekomunikacijama, Službeni glasnik Republike Srbije, br. 44/2003 i 36/2006.
[16] Zakon o planiranju i izgradnji, Službeni glasnik Republike Srbije br. 47/2003 i 34/2006.