• English
  • MAPA
  • PRETRAGA
  • PRISTUPANJE SISTEMU

CASOPIS REPUBLICKE AGENCIJE ZA TELEKOMUNIKACIJE

  • Aktuelni broj
  • Programske oblasti
  • Za autore
  • Radovi
  • Izdvajamo
  • O časopisu
  • Arhiva brojeva

Arhiva brojeva

  • PRVI BROJ
  • DRUGI BROJ
    • mr B. MAKAROVIČ: EU Regulatory Package Review and NGN in Regulatory Practice: The Case of Slovenia (kopija)
    • dr M. KOVAČEVIĆ: Pregled aktuelnih tehnologija za mobilne i širokopojasne bežične komunikacije (kopija)
    • prof. dr D. GVOZDIĆ: Trendovi razvoja optičkih telekomunikacionih sistema (kopija)
    • mr D. PARUN: Vip mobile na tržištu mobilne telefonije u Srbiji (kopija)
    • mr S. BOŠTJANČIČ RAKAS, dr M. STOJANOVIĆ, prof. dr N. GOSPIĆ: Automatizacija upravljanja IP mrežama (kopija)
    • mr K. HUSEINOVIĆ: (Ne)uvažavanje principa nezavisnosti u funkcionisanju regulatornih tijela u zemljama u okruženju (kopija)
    • S. PAVLOVIĆ: Tehnički uslovi i tehnička rešenja za realizaciju pasivne telekomunikacione infrastrukture u građevinskim objektima (kopija)
  • TREĆI BROJ
  • ČETVRTI BROJ
  • PETI BROJ
  • ŠESTI BROJ
  • SEDMI BROJ
  • OSMI BROJ
  • DEVETI BROJ
  • DESETI BROJ
  • Pravno obaveštenje
  • Kontakt
  • Vesti
  • NARUČI ME
  • KAKO POSTATI SARADNIK

    Srpski / Arhiva brojeva / DRUGI BROJ / mr D. PARUN: Vip mobile na tržištu mobilne telefonije u Srbiji (kopija)

    bigger font smaller font Print

    Vip mobile na tržištu mobilne telefonije u Srbiji

    Darko Parun

    1. NA SAMOM POČETKU

    Kompanija Vip mobile je jedna od 8 članica grupe mobilkom austria, telekomunikacionog lidera u centralnoj i istočnoj Evropi čije je usluge krajem 2007. godine koristilo gotovo 15,5 miliona korisnika, sa ostvarenim ukupnim prihodima od preko 3 milijarde evra.

    Slika 1. Zemlje u kojima posluje grupa mobilkom austria

    Da podsetimo, 1. decembra 2006. godine Republička agencija za telekomunikacije je, posle sprovedenog konkursa, omogućila grupi mobilkom austria da kupi licencu za trećeg operatora mobilne telefonije u Srbiji za 320 miliona + 1 EUR i dala rok od 6 meseci da operator počne sa radom. Već 1. juna 2007. godine Vip postaje kompanija sa svim poslovnim procesima i obeležjima koji čine jednog mobilnog operatora, uz punu funkcionalnost informatičkih sistema koji podržavaju te procese – prodajni kanali, proizvodi i usluge, marketinške komunikacije, korisnički servis, svi finansijski procesi, sistemi za obračun i naplatu. U tom trenutku zaposleno je više od 300 domaćih stručnjaka, započeta je izgradnja sopstvene mreže, potpisani su ugovori o interkonekciji s postojećim operatorima i Ugovor o nacionalnom romingu (ta usluga nije bila zagarantovana licencom kao što je to slučaj kod dolazaka trećih operatora na nekim drugim tržištima). Sve komponente mreže i sve usluge bile su temeljno testirane. Novi brend je lansiran i nova mreža je mogla da počne sa komercijalnim radom.

    Takođe, za razliku od većine trećih operatora, koji na tržište ulaze kao tzv. „no frills“ operatori, što znači da u svojoj ponudi pod povoljnijim uslovima nude samo osnovne usluge, govor i SMS, obraćajući se na taj način uglavnom mlađem segmentu pripejd tržišta, Vip je imao drugačiju strategiju. Potrudio se da korisnicima u Srbiji odmah ponudi mnoge proizvode i usluge koje u svom portfoliju imaju ostale članice grupe mobilkom austria u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, itd. Dakle, osim pomenutih osnovnih usluga, tržištu su odmah ponuđeni GPRS, MMS, mobilni portal, usluge s dodatom vrednošću (VAS), u oktobru prošle godine lansiran je postpejd, a u decembru BlackBerry iz Vodafona.

    Za prvih 6 meseci komercijalnog rada, do kraja 2007. godine Vip mobile je imao 508.852 aktivnih korisnika ili gotovo 6 odsto tržišnog učešća. U mrežu je investirano skoro 100 miliona evra, a ispunjen je i uslov iz licence da do 1. decembra 2007. godine Vip sopstvenom mrežom pokrije preko 20% stanovništva i sve najvažnije auto puteve. U 2007. godini direktno je zaposleno više od 445 lokalnih stručnjaka. Sa ukupnom investicijom od 570 miliona evra u prvim godinama poslovanja, Vip predstavlja najveću grinfild investiciju u Srbiji do sada i za to je dobio i odgovarajuća zvanična priznanja, kao što je Nagrada za grinfild investitora u 2007. godini, od Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA).

    2. 2008. GODINA-UBRZANA IZGRADNJA SOPSTVENE KVALITETNE MREŽE

    U Vipu očekuju da će u septembru 2008. godine, tri meseca pre roka, ostvariti naredni uslov iz licence za mobilnu telefoniju, odnosno da će mrežom baznih stanica pokriti 50 odsto stanovništva Srbije i sve magistralne puteve. Posle 16 meseci postavljanja baznih stanica ostvarena su značajna poboljšanja kvaliteta mreže, a sa partnerom za korišćenje usluge nacionalnog rominga, kompanijom Telekom Srbija, dogovorena je nova usluga neprekinutog poziva, čime je izbegnuto „pucanje’’ poziva pri prelasku iz Vipove mreže u mrežu Telekoma. Kako teče dalja izgradnja mreže, sve više se stvaraju uslovi za pružanje sve naprednijih telekomunikacionih usluga koje su danas veoma dobro prihvaćene na ostalim tržištima na kojima posluje grupa mobilkom austria i naš strateški partner Vodafone

    3. MODERNI TELEKOMUNIKACIONI TRENDOVI

    Ukoliko se osvrnemo unazad na nekoliko poslednjih godina, uočava se pojava novih učesnika na telekomunikacionom tržištu (Skype, Google, Apple ...) i novih standarda, kao što su VoIP i WiMax. Korisnici žele sve veće i raznovrsnije pristupne brzine Internetu i aplikacijama, jednostavnost i mogućnost izbora. Proizvođači terminala, softvera i Internet provajderi sve su aktivniji i inovativniji, pa definišu trendove korišćenja Interneta. Mrežni operatori polako, ali sigurno konvergiraju mrežne arhitekture prema „All IP tehnologijama“ koje omogućavaju veće brzine, ali i mnogo veću kontrolu troškova. Mobilni operatori beleže veliki porast HSPA data saobraćaja.

    Slika 2. Današnji trendovi u industriji telekomunikacija

    Ako se ograničimo samo na mobilne operatore onda se iz navedenih trendova postavljaju pitanja kao što su inkorporiranje VoIP u svoj servisni portfolio, partnerstva sa originalno IP igračima, kao što je, na primer, Google, i proizvođačima terminala (Apple, Nokia), ili pitanje da li je Wimax deo 4G roudmape. Dakle, novi učesnici, nova potencijalna konkurencija, ali, istovremeno i prilika za nova partnerstva.

    Jedna od svakako najbitnijih usluga koja u velikoj meri odlučuje o razvoju industrije, a dotiče sve – od korisnika, regulatora, preko tehnologije do novih učesnika na tržištu, svakako je mobilni brodbend, tj. širokopojasni pristup Internetu i aplikacijama putem mobilnih terminala.

    4. MOBILNI BRODBEND

    Kao najbolji primer penetracije mobilnog brodbenda u Evropi, najčešće se spominje austrijsko tržište, gde je udeo prihoda od usluga prenosa podataka u ukupnom prihodu mobilnih operatora najveći među zemljama EU. To se konkretno može ilustrovati i sledećim brojkama:

    -40% domaćinstava ima širokopojasni (brodbend) pristup Internetu;

    -od svih novih brodbend priključaka u 2007. godini čak 57% je realizovano preko mobilnog brodbenda;

    -27% domaćinstava koristi isključivo usluge mobilnih operatora, što znači da je otkazalo fiksni telefonski priključak.

    Iz gore navedenog, vidljiv je trend supstitucije usluga fiksne mreže uslugama mobilnih operatora, ali, isto tako, i da je ukupan rast saobraćaja, pre svega, determinisan rastom data saobraćaja (ili rastom broja terabajta podataka koji se svakog meseca prenesu u mobilnim mrežama), a ne obimom govornog saobraćaja, što je bio trend do pre nekoliko godina. To je posebno važno s aspekta izgradnje dodatnih baznih stanica i sistema prenosa kojima su povezane. Broj novih brodbend korisnika u 2007. godini preko različitih tehnologija prikazan je na sledećoj slici:

    Slika 3. Novi brodbend korisnici u Austriji u 2007. godini Izvor: Arthur D. Little, Exane BNP Paribas

    Sa aspekta kompanije koja pruža usluge mobilnog brodbenda, ovakav rast korisnika i saobraćaja zahteva velika ulaganja u mrežnu radijsku infrastrukturu. Dobro planiranje tarifnih modela, kao i optimizacija ulaganja i troškova, predstavljaju danas ključne izazove za mobilne operatore. Naime, s jedne strane uticaj regulatora na cene rominga i konkurencije sa različitim varijantama „flet“ tarifnih modela (jedna mesečna cena za neograničeno korišćenje resursa mreže) kontinuirano povećavaju pritisak na redukciju operativnih troškova. S druge strane, mreža mora da osigura kvalitetan i pouzdan pristup Internetu, povećavaju se zahtevi za brodbend pokrivanjem u ruralnim područjima, a i za sve većim brzinama u tzv. „indor“ (unutar objekata) prostorima. Kapacitet, kao posledica novih usluga i aplikacija, stalno raste. Odgovori za operatore na tako postavljene izazove mobilnog brodbenda nisu jednaki, i umnogome zavise od razumevanja takve situacije od strane ostalih učesnika na tržištu – regulatora, dobavljača opreme, terminala i, konačno, samih korisnika.

    5. SOPSTVENA INFRASTRUKTURA - KLJUČ SVEGA

    Bez sopstvene infrastrukture nema mobilnog brodbenda, slično kao što nema ni fiksnog brodbenda na duži rok bez sopstvenih DSLAM uređaja ko-lociranih u telekomunikacione objekte nacionalnih operatora. Ako se vratimo na Srbiju, i uporedimo ukupan broj do sada izgrađenih baznih stanica u Srbiji (3000 stanica - procena autora) sa samo jednom, recimo mobilkom mrežom u Austriji (gotovo 6000 baznih stanica na makro nivou), videćemo da samo ta jedna mreža (od ukupno 4 mreže sa sopstvenom infrastrukturom - 3 su kombinovane 2G&3G mreže dok Hutchinson radi samo sa 3G infrastrukturom) ima 2 puta više baznih stanica nego svi operatori u Srbiji trenutno. Dakle, sličan broj stanovnika, slična površina, a neuporedivo manji broj baznih stanica.

    Slika 4. Prosečna udaljenost između 3G baznih stanica u Beču

    Ukoliko se pogleda Slika 4, može se videti da se najveći broj 3G baznih stanica u Beču nalazi na prosečnoj udaljenosti od 300 metara. Samo takva gustina i broj baznih stanica stvara realne pretpostavke za usluge koje su po kvalitetu i pouzdanosti merljive sa uslugama širokopojasnog pristupa Internetu u fiksnim mrežama s najmodernijim tehnologijama.

    Procena je da će u Srbiji za potrebe mobilnog brodbenda broj baznih stanica morati da se udvostruči tokom narednih godina. Da bi se to stvarno i desilo potrebno je izmeniti zakonske pretpostavke i administrativne prepreke koje tretiraju izgradnju baznih stanica kao svaki drugi građevinski objekat. U tom slučaju biće potrebna i sistematska edukacija stanovništva i javnosti u vezi sa tematikom nejonizujućih zračenja.

    6. REGULATIVA I UTICAJ REGULATORA NA POZITIVNE PROMENE NA TRŽIŠTU TELEKOMUNIKACIJA

    Za sam kraj treba reći da je regulativa u zemljama EU u poslednjih nekoliko godina imala veliki uticaj na sve promene i trendove na tržištima telekomunikacija, pa samim tim i na pozicije učesnika unutar istih. Sve te promene i direktive išle su u smeru daljeg jačanja i održivosti konkurencije u pružanju telekomunikacionih usluga.

    Ta iskustva i promene na tržištima zemalja EU, Vip mobile i grupa mobilkom austria spremni su da u celini podele i analiziraju s nezavisnim regulatornim telom u Republici Srbiji, ne samo zbog toga što većina članica grupe dolazi iz zemalja EU, već i zato što je Vip mobile veoma fokusiran na dalji rast domaćeg tržišta, ulaganje u njegov potencijal i razvoj konkurencije za dobrobit građana kao krajnjih korisnika. Kao treći, odnosno, kao učesnik koji je poslednji došao na ovo tržište, Vip mobile je svakako zainteresovan za donošenje regulative koja se odnosi na prepoznavanje operatora sa značajnim tržišnim udelom, kao i za relevantne interkonekcijske nadoknade za pozive koji terminiraju u mobilne mreže, zatim za pravilnike koji će definisati plan i dinamiku uvođenja postupaka prenosivosti brojeva u mobilnim mrežama, liberalizaciju tržišta u oblasti fiksnih usluga, nacionalnih i međunarodnih, ali i za dalje razgovore oko distribucije raspoloživog frekvencijskog spektra ...

    Ukoliko se zadržimo samo na spektru i na već opisanom mobilnom brodbendu, prepostavka je da će se, usled rasta usluga mobilnog brodbenda u zemljama EU, potrebe za širenjem dodeljenog spektra i u Srbiji javiti već u sledećih nekoliko godina. Nove aukcije za nova frekvencijska područja ili mogućnost relokacija frekvencija na 900 MHz za potrebe 3G izgradnje posebno mogu da pomognu u širenju brodbenda, recimo, na ruralnim područjima.

    Kao što je već navedeno, sve su to teme od vitalnog značaja za kompaniju Vip mobile, za njeno dalje investiranje u ovo tržište, za jačanje konkurentskih sposobnosti ostalih učesnika i, konačno, za čitav telekomunikacioni sektor u Republici Srbiji. Interes je svih nas da imamo zadovoljnog krajnjeg korisnika, kome ćemo omogućiti jednostavan i pristupačan izbor svih telekomunikacionih usluga, koje će po svim parametrima kvaliteta moći da se uporede sa onima koje su korisnicima dostupne u zemljama EU.

    Autor

    Darko Parun je rođen 1966. godine. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu gde je i magistrirao. Poslovnu karijeru je započeo u kompaniji HT – Hrvatske telekomunikacije, radeći na domaćim i međunarodnim projektima razvoja telekomunikacionih mreža i usluga. Posle toga je prešao u IBM Hrvatska gde je radio na primeni IBM-ovih poslovnih rešenja namenjenih telekomunikacionim operatorima. U Vipnetu je od osnivanja kompanije, 1999. godine, prvo kao rukovodilac Odeljenja za razvoj fiksne telefonije odgovoran za saradnju između Vipneta i postojećeg fiksnog operatora. Od 2001. godine je na čelu Odeljenja za telekomunikacione mreže i usluge, a 2003. je unapređen u direktora i rukovodi strateškim razvojem Vipneta. Istovremeno učestvuje u brojnim međunarodnim projektima grupe mobilkom austria. Mr Parun je 2005. godine postao član Upravnog odbora i izvršni direktor prvog alternativnog operatora fiksne telefonije u Hrvatskoj, posle čega se uključio u pripremu projekta novog mobilnog operatora u Srbiji, koristeći svoje dragoceno šesnaestogodišnje iskustvo iz oblasti telekomunikacija.

    OFFICE@TELEKOMUNIKACIJE.RS - COPYRIGHT:RATEL © 2008